Predmeti iz špilje imaju znanstvenu, ali ne i novčanu vrijednost i žao mi je što ljudi to ne razumiju, kaže voditelj istraživanja Ivor Janković, razočaran zbog nedavne devastacije špilje i učinjene velike štete.

Spilja Bukovac ponad Lokava i ovog je ljeta mjesto detaljnih istraživanja koje zajednički provode arheolozi i paleontolozi te studenti s američkih i hrvatskih sveučilišta. Već četvrta godina zajedničkog rada ove je godine malo zasjenjena činjenicom da su nepoznati počinitelji ili počinitelj prethodnih mjeseci ušli u spilju te napravili veliku štetu na lokacijama koje su istraživane. Gotovo trećinu od ovoljetna tri tjedna istraživanja zbog toga se moralo, ističe Ivor Janković, voditelj istraživanja, i pomoćnik ravnatelja Instituta za antropologiju, posvetiti sanaciji te štete.

Znanstvena vrijednost – Uništen je velik broj podataka koje smo tu imali sačuvane. Istina, mi imamo vrlo dobru dokumentaciju, ali neke stvari na terenu su nepovratno izgubljene. Gotovo deset dana trebalo nam je da opet dođemo do nekadašnjih slojeva i stanje vratimo približno u ono u kojem je bilo prije tog incidenta koji je u velikoj mjeri obezvrijedio naš rad u prethodne tri godine. Naravno, prijavili smo sve i nadležnom ministarstvu i Javnoj ustanovi »Priroda« te policiji. No, ljudi koji to rade trebali bi shvatiti da novčano ne mogu zaraditi ništa, a uništavaju dio baštine koja je i njihova. Ovo nalazište nema financijsku, već isključivo znanstvenu vrijednost. Predmeti imaju znanstvenu, ali ne i novčanu vrijednost i žao mi je što ljudi to ne razumiju pa smo pokrenuli aktivnosti zaštite i nadam se da će uz pomoć nadležnih institucija uskoro biti postavljena vrata kako se ovakvi incidenti ne bi više događali, govori Janković dodajući kako je, suprotno ovim ružnim iskustvima s početka istraživanja, nastavak donio jedno iznimno (ne financijski!) vrijedno otkriće.     – Pronašli smo artefakt koji je nedvojbeno izrađen ljudskom rukom, a vrijednost tog otkrića ponajprije je u tome jer je zadnji takav eksponat pronađen prije više od 100 godina kada je špilju istraživao mađarski arheolog Hormoš, koji je 1911. godine otkrio koštani šiljak. Nakon toga nalazilo se nagorene kosti i slične predmete, a sad smo napokon učinili i korak dalje te obogatili priču o prapovijesti spilje Bukovac što nas, naravno, motivira za daljnji rad i istraživanja o tome gdje i kako je čovjek koristio prostor pećine Bukovac, rekao je Janković

On nije želio reći okakvom se nalazu radi, upravo zbog toga da bi spriječio nove pokušaje »istraživanja« spilje Bukovac. Također, napomenuo je, u budućnosti većina istraživanja na ovoj lokaciji odvijat će se na ulazu u špilju i oko ulaza.     – Sve nam je nakon dosadašnjih istraživanja jasnije kako je pećina Bukovac svakako bila znatno veća no danas, ali je erozijom tla i drugim promjenama veliki dio nje nestao ili erodirao. Nadalje, sigurno je kako se većina aktivnosti ljudi koji su tu živjeli odvijala ne duboko u pećini, već pri njenom ulazu i izvan njega gdje je bilo više svjetla, kaže Janković, dodajući kako su i ove godine u istraživanja bili uključeni ugledni znanstvenici – geofizičkim istraživanjima bavio se Rory Becker, Rajna Šošić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta snimila je presjek i položaj pećine, a Jim Ahern sa sveučilišta u Wayomingu i Fred Smith s Illinois State University doveli su nekoliko američkih studenata kojima su se već po tradiciji pridružili mladi hrvatski arheolozi pa se kroz zajednički rad otkrivalo velove prošlosti pećine Bukovac.     Iako arheolozi ne žele otkriti o kojem se tajanstvenom predmetu radi, iz neslužbenih izvora saznajemo da je otkriveni predmet ljudskom rukom izrađeni dio kamenog oruđa koje je služilo za određene aktivnosti vezane uz lov. Riječ je o kamenu koji se koristio za obradu pri, primjerice, brušenju koplja ili skidanju kože s ubijene životinje, a njegove su funkcije u svakodnevnom životu mogle biti i drugačije jer ga se vjerojatno moglo koristiti i u pripremi hrane. Naravno, takav predmet ne samo da nije lako otkriti, već ga nije lako ni prepoznati, što bi amateri istraživači trebali shvatiti, a ne činiti nepotrebnu i nepovratnu štetu svojim »istraživanjima«.

Veliki potencijali pećine – Jim Ahern, zaljubljenik u Lokve i Gorski kotar, zadovoljan je ovogodišnjim istraživanjima, pogotovo otkrićem artefakta izrađenog ljudskom rukom.

– Sad treba vidjeti je li to naše otkriće ravno starosti od 30 do 31 tisuću godina koliko je star bio Hormošev nalaz šiljka. U svakom slučaju otkrili smo nešto važno pa svakako istraživanja treba nastavitio te ih u većoj mjeri usmjeriri na područje oko spilje i njenog vanjskog dijela, istaknuo je Ahern, a Rory Becker rekao nam je kako ono čime se on bavi, a to su geofizička istraživanja, nisu vezana uz iskopavanja već analizu onoga što je pronađeno: – Posebnim metodama otkrivamo što kriju sedimenti i što se skriva ispod površine. Nekih izvanserijskih rezultata za sada nema, ali potencijali ove pećine su veliki i mislim da se ovdje može vrlo kvalitetno raditi u sljedećim godinama, rekao je Becker.

671468

Podijeli:
Skip to content